Hercegovina Vijesti

„Posljedice Hercegovačkog ustanka i danas se osjećaju“

TREBINJE – Posljedice Hercegovačkog ustanka, kao jednog od najznačajnijih događaja u novijoj istoriji srpskog naroda, osjećaju se i danas, rečeno je na Međunarodnoj naučnoj konferenciji „150 godina od Hercegovačkog ustanka: Uticaj na regionalnu bezbjednost i evropsku geopolitiku“, koja se ovih dana održava u Trebinju.

Na skupu naučnih radnika iz ove oblasti, iz 13 zemalja, razgovaraju o pitanjima ovog ustanka, ali i o Velikoj istočnoj krizi i tome šta je tada proizvela.

Direktor Instituta istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović rekao je da taj ustanak nije bio lokalni događaj, već je otvorio Veliku istočnu krizu, koja je izazvala ogromne turbulencije u Evropi i ostavila posljedice, naročito po srpski narod zapadno od Drine.

„Ustanak tada nije do kraja ispunio nacionalne ciljeve srpskog naroda i ostavio je posljedice kroz austrougarsku okupaciju koja je uslijedila, a vidimo da se i sada osjećaju recidivi tih događaja“, naveo je Mastilović.

Član Instituta za međunarodnu politiku i privredu Dušan Proroković smatra da je Evropska unija danas u krizi, baš kao što je Otomanska imperija bila u drugoj polovini 19. vijeka.

„Važno je praviti paralele istorijskih događaja sa sadašnjim vremenom, jer ima političkih poruka i procesa koji su veoma slični današnjoj geopolitičkoj situaciju. Otomanska imperija stvorila je uslove za revoluciju, a slično se sada dešava u Evropi, jer vidimo čitav niz malih revolucija koje se odigravaju po svim evropskim zemljama“, istakao je Proroković.

On je dodao da je druga polovina 19. vijeka donijela i bankrot Otomaske imperije, koja se neprestano zaduživala i počinjala da štampa novac, zapitavši se šta se danas različito dešava u svijetu u odnosu na to vrijeme.

Napominje i to da postoji sličnost toga vremena i današnjice i u potrošenosti jedne ideologije.

„Ljudi su u drugoj polovini 19. vijeka željeli modernizaciju. Kad govorimo o geopolitici, vidi sa stalna borba između transatlantskih sila SAD i Velike Britanije sa Rusijom, koje neprestano nastoje da je potisnu. Front je danas nekoliko stotina kilometara sjeverozapadno od BiH, u Ukrajini, ali u načelu se tu ništa nije promijenilo“, smatra Proroković i dodaje da je sadašnja geopolitička situacija razlog za veliki broj učesnika iz inostranstva na ovom skupu.

Međunarodna naučna konferencija „150 godina Hercegovačkog ustanka: Uticaj na regionalnu bezbjednost i evropsku geopolitiku“ otvorena je u utorak u Nevesinju, a organizovao ju je Institut istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Institut za međunarodnu politiku i privredu Beograd, uz podršku Ministarstva nauke, inovacija i tehnološkog razvoja Srbije i Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS.

Za jesen je najavljen i zbornik radova sa ovog naučnog skupa.

Izvor: Nezavisne

BONUS VIDEO

Slični članci

Osam decenija ponosa Bileće: SŠC „Golub Kureš“ slavi veliki jubilej

Urednik

Kada će cijene nafte i gasa biti niže

Urednik

Koja zanimanja će biti najtraženija u BiH u 2026.

Urednik

Pozitivan migracioni saldo: Trebinje među najpoželjnim mjestima za život u Srpskoj

Urednik

Srpska bogatija za 23 mališana: U Nevesinju rođene dvije bebe, a u Trebinju jedna

Urednik

Postanite somelijer: Otvorene prijave za program edukacije o vinu i gastronomiji

Urednik

Camp Volujak – pronađite svoj mir u netaknutoj prirodi planinskih vrhova

Urednik

Profesor Ratomir Ćuk decenijama stub ljubinjske kulture

Urednik

U susret lijepim danima – U Trebinju sadnja većeg broja stabala košćele i plan ozelenjavanja grada

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više