Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave Svetog Nikolu, zaštitnika putnika, moreplovaca, djece. Sveti Nikola je najčešća krsna slava i jedan od najomiljenijih svetaca u našem narodu. Ljudi su ga još za vrijeme njegovog života smatrali za svetitelja.
Razlog za omiljenost leži u ličnosti Svetog Nikole. Rođen je u gradu Patara u Maloj Aziji. Neobično duševan, zamonašio se i svoje bogatstvo, naslijeđeno od roditelja, razdijelio siromašnima, starima i nemoćnima.
Pomagao je i tešio narod, širio vjeru, pravdu i milosrđe, donosio utjehu, mir i dobru volju. Dobra djela činio je tajno, sakriven od bilo čijeg pogleda. Iz njegovog dobročinstva proistekla je legenda o Djeda Mrazu.
Upokojio se u starosti, 6. decembra, odnosno 19. decembra 343. godine.
Slavi se i 22. maja, u znak sjećanja na dan kada su njegove mošti 1096. godine prenete iz Mira u Likiji u Bari i položene u crkvu svetog Jovana Preteče.
Tri godine kasnije podignuta mu je velelepna crkva, koju su srpski vladari bogato darivali.
Nikoljdan je kod Srba slava sa najvećim brojem svečara. Procenjuje se da skoro polovina pravoslavaca slavi Svetog Nikolu, dok druga polovina, kako se kaže, ide u goste.
Sveti Nikola je hramovna i manastirska slava SPC. Posvećeno mu je više od 600 crkava.
Pada u vrijeme Božićnog posta, pa je i slavska trpeza obavezno posna.
Kako bi godina pred nama bila plodna i berićetna, ko je propustio da na Svetu Varvaru, prije dva dana, poseje božićnu pšenicu, može to učiniti na danas, na Nikoljdan.
Izvor: RTS
BONUS VIDEO
