Svijet Vijesti

Raste broj deportacija građana BiH iz Evrope

Na osnovu sporazuma o readmisiji u BiH je lani vraćeno 628 njenih državljana, a najveći broj njih, i to 577, deportovan je iz Njemačke.

Navedeno je to u izvještaju o prihvatanju i integraciji državljana BiH koji se vraćaju u zemlju po osnovu sporazuma o readmisiji, koji je skrojilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Od ukupno 628 državljana BiH koji su vraćeni po osnovu sporazuma o readmisiji, resorno ministarstvo asistiralo je u 627 slučajeva za koje je zaprimljena najava Ministarstva bezbjednosti BiH.

Kada je riječ o teritoriji unutar BiH, na područje FBiH stiglo je najviše lica, i to 426, dok su u Srpsku vraćena 153 lica, a u Brčko njih 36. Pored toga, deportovano je i 12 lica za koja je nepoznata adresa posljednjeg prebivališta u BiH.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, najviše osoba stiglo je u Bijeljinu, i to 46, dok je na drugom mjestu Modriča u koju je vraćeno 39 državljana. Slijedi Doboj u koji je lani stiglo 16 lica, te Vukosavlje koje bilježi 12 povrataka, dok je na petom mjestu Prijedor u koji je vraćeno 10 lica posredstvom sporazuma o readmisiji. Ostale opštine i gradovi u Srpskoj bilježe jednocifrene brojeve kada je riječ o povratku.

Zanimljivo je i da je za jednog državljanina BiH nakon provjera od strane lokalne zajednice utvrđeno da za njim postoji aktivna potjernica.

U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice navode da je evidentno umjereno povećanje broja povrataka, posebno ranjivih kategorija koje iziskuju dodatnu asistenciju, najčešće u vidu obezbjeđenja adekvatnog medicinskog prihvata, smještaja u specijalizovanu ustanovu i prihvata maloljetne djece bez pratnje.

Ekonomisti smatraju da se pojedini državljani u BiH samostalno vraćaju i mimo sporazuma o readmisiji, ali i da će i u idućem periodu jačati trendovi povratka domaćeg stanovništva.

– Kako budu dohoci rasli i smanjivala se razlika između nas i zemalja u koje naši građani idu, jačaće tendencija da se sve više domaćeg stanovništva vraća u zemlju. Usput, politike ekonomskog rasta, ali i one mira i stabilnosti moraju jačati – rekao je “Glasu Srpske” ekonomista Saša Stevanović i dodao da je potrebno da domaće vlasti daju sebi zadatak da u idućih pet do deset godina dostignu 50 odsto dohotka Evropske unije mjereno paritetom kupovne moći.

Očekivanja

Prema podacima Evrostata, trenutno se u zemljama Evropske unije nalazi oko 10.000 državljana BiH koji su podnijeli zahtjev za azil.

– Uzimajući u obzir da je prema dostupnim informacijama jako mali broj priznavanja zahtjeva za azil koji su podnijeli državljani BiH i to svega oko šest odsto, ali i jačanjem stranaka u Evropskoj uniji koje se protive novim migracionim kretanjima, može se očekivati da će doći do povećanja broja povrataka domaćih državljana po osnovu sporazuma o readmisiji – navode u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Propisi

Parlament BiH je još 2015. godine usvojio strategiju, čime je readmisija obuhvaćena kao dio sveukupne migracione politike BiH, sa jasnom obavezom da se procedure prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju u zemlju po osnovu sporazuma o readmisiji, posebno urede. Tim dokumentom definisano je da će BiH ponovo prihvatiti sve svoje državljane nakon što njihov boravak u zemljama prihvata postane nezakonit po bilo kojem osnovu (gubitkom ili prestankom izbjegličkog statusa, neriješen ostanak u zemlji prihvata po osnovu državljanstva, radno-pravnog ili drugog osnova te odbijanjem zahtjeva za naknadni azil).

 

 

Izvor: Glas Srpske

BONUS VIDEO

Slični članci

Hercegovačke kamiondžije u humanoj misiji za Kosmet

Urednik

Pjesnik Đorđe Nešić za „Nezavisne“: Stihom se oslanjam na Dučića

Urednik

Najava: Muzičko – poetski program “Koracima dalekim”

Urednik

Najava: „Dani japanskog filma“

Urednik

Srpska bogatija za 27 mališana: U Trebinju i Nevesinju rođena po jedna beba

Urednik

Najava: Premijera dokumentarnog filma “Prvih 25 godina Moto kluba TNT Trebinje”

Urednik

Trebinjka Natalija Sulaver najbolja na BH Tennis Masters U12

Urednik

Džudisti „Leotara“ uspješni na Međunarodnom turniru na Cetinju

Urednik

Predviđene subvencije od 250.000 KM domovima penzionera Banjaluka i Trebinje

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više