Božićni post traje 40 dana, sve do 7. januara 2024. godine, odnosno do proslave Božića.
Vjeruje se da je Božićni post uveden još u 4. vijeku, dok je puno trajanje od 40 dana dobio u u 12. vijeku.
U danima posta, vjernici će se pripremati za obilježavanje najradosnijih hrišćanskih praznika kroz posvećenost molitvi i čišćenju tijela i duše kroz ishranu, dobra djela i pozitivne misli.
Prema pravilima posta i prema riječima Svetog Jovana Zlatoustog, tjelesni post – odnosno uzdržavanje od hrane životinjskog porijekla – nema koristi za vjernika ako nije povezan s duhovnim.
– Ne govori mi “Toliko dana sam postio nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina, išao sam u gruboj haljini; nego kaži nam da li si od gnjevnog čovjeka postao tih, od žestokog – blag. Ako si iznutra pun zlobe, zašto si tijelo mučio?“ – riječi su Svetog Jovana Zlatoustog.
Božićni post uveden je po uzoru na samog Isusa Hrista, koji je, prema predanju, 40 dana proveo u pustinji u molitvi i posteći. On je, inače, ranije trajao samo sedam dana, ali je na Svehrišćanskom saboru 1166. donijeta odluka da ubuduće traje 40 dana.
Ipak, oni koji imaju zdravstveni ili neki drugi problem zbog kog ne mogu da izbjegavaju hranu životinjskog porijekla 40 dana imaju mogućnost tzv. “malog posta”, koji traje sedam dana.
Pravila Božićnog posta
Post kod pravoslavnih vjernika znači nekonzumiranje hrane i pića životinjskog porijekla, odnosno mesa, mlijeka, jaja i životinjske masti u periodu od 40 dana, do Božića.
Na vodi se, odnosno strogo, posti samo srijedom i petkom, dok su ponedjeljkom, utorkom i četvrtkom ulje i vino dozvoljeni, a subotom i nedjeljom se jede i riba. Dakle, to treba da izgleda ovako:
– Srijeda i petak, post na vodi
– Ponedjeljak, utorak i četvrtak, post na ulju
– Subota i nedjelja, post na ulju, uz dozvoljenu ribu
– Najstroži post je na Badnji dan, kada vjernici sve do večere poste isključivo na vodi.
Izvor: Glas Srpske
BONUS VIDEO
