Iako je privreda u manjim sredinama istočne Hercegovine na koljenima, prosjek u osnovnim pokazateljima finansijskog poslovanja još izvlači Trebinje, ali u nekoj mjeri i Gacko, gdje se privreda najvećim dijelom oslanja na elektroenergetski i prerađivački sektor.
I dok se u Trebinju, paralelno s energijom i prerađivačkom industrijom, komparativna prednost daje intenzivnom razvoju poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i razvoju turističke ponude, u Gacku se prednost daje proizvodnji struje, ali i poljoprivrednim i turističkim potencijalima.
S druge strane, preduzeća u istočnoj Hercegovini ipak neminovno i dalje idu u stečaje, a, prema riječima predsjednika Okružnog privrednog suda Trebinje, sudije Smajila Begovića, tokom 2023. godine je u ovom sudu zaprimljeno pet stečajnih predmeta u privrednim kolektivima na području istočne i stare Hercegovine, dok je riješeno 11, a trenutno je u radu sedam predmeta.
„Tokom 2023. godine na području koje pokriva Okružni privredni sud u Trebinju, a to su područje grada Trebinja, te opština Bileća, Gacko, Nevesinje, Berkovići, Ljubinje, Foča, Kalinovik i Čajniče, osnovana su 73 nova privredna subjekta“, naveo je sudija Begović, ali, kako dodaje, o tome da li i koliko nove firme doprinose poboljšanju opšteg stanja privrede kaže da sudovi ne vode takve evidencije.
U trebinjskoj Gradskoj upravi, međutim, tvrde da svaki novi privredni subjekt daje i korist društvenoj zajednici, a prema posljednjim analizama ti prihodi su znatno veći u odnosu na ranije pokazatelje.
Tako je i na posljednjem skupštinskom zasjedanju, koje se bavilo privrednim temama, iznesen podatak da su ukupni prihodi 346 poslovnih subjekata sa područja Trebinja u 2022. godini iznosili milijardu i 600 miliona maraka, što je za 29% više u odnosu na godinu prije, a zbirni finansijski rezultat privrede je pozitivan, s utvrđenom dobiti od 73,6 miliona maraka, iako je ta dobit, zbog istovremeno značajno povećanih rashoda poslovnih subjekata, znatno manja nego u ranijem periodu.
„Mi i dalje najveće učešće u prihodima od poslovne djelatnosti imamo u domenu električne energije, na šta otpadaju dvije trećine, a ostatak na prerađivačku industriju, trgovinu i građevinarstvo, dok se, prema Strategiji razvoja grada Trebinja 2018-2027, daje prednost intenzivnom razvoju poljoprivredno-prehrambene proizvodnje i razvoju turističke ponude i preduzetništva u turizmu“, ističe gradonačelnik Mirko Ćurić.
On dodaje da su značajne razvojne mogućnosti u preduzetničkoj oblasti, za koju i Gradska uprava dijeli podsticajna sredstva, te da na području grada aktivno djeluje više od 500 preduzetnika – najviše zanatlija, ali i ugostitelja, trgovaca, auto-prevoznika, s tim da stotinak preduzetnika ima milionske prihode i bilježe znatno povećanje.
Iako su preduzeća, koja se u Hercegovini gase u stečajima, u stvari bila bez imovine, u Okružnom privrednom sudu kažu da su u posljednje tri godine imali ročišta vezana samo za takva preduzeća, tako da nije ni moglo biti nastavka proizvodnje ni u jednom od njih.
„U svim privrednim subjektima u kojima postoji šansa za revitalizaciju bilo koje vrste ona se bez odlaganja i sprovodi“, naveo je na kraju sudija Begović.
U Trebinje se istovremeno sliva i najviše investicija i apliciraju investitori, a uzlaznu putanju, kojom ovaj grad ide posljednjih godina, još će više povećati gradnja u Poslovnoj zoni Volujac i radovi na Slobodnoj zoni.
Izvor: Nezavisne
BONUS VIDEO
