RS i BiH Vijesti

Niža carina spas za domaće firme: Privrednici mahom uvoze sirovinu iz Azije

Privrednici iz tekstilne, obućarske i metalske industrije pokazali su najviše interesovanja za dopunu odluke o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa na uvoz sirovina.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH pozvali su nedavno privrednike da dostave prijedloge sirovina ili repromaterijala koje uvoze iz trećih zemalja, kako bi bili uvršteni u Odluku o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa za iduću godinu.

Za razliku od zemalja Evropske unije, CEFTA i Turske, BiH, naime, nema potpisane ugovore o slobodnoj trgovini s azijskim državama, zbog čega domaće kompanije plaćaju visoke dažbine pri uvozu robe koju koriste u proizvodnji. Te carine se u prosjeku kreću od 5 do 15 odsto.

Rok ističe 20. aprila

U STK su za Srpskainfo potvrdili da su do sada zaprimili 20-ak zahtjeva privrednika, uz napomenu da rok ističe 20. aprila.

– Poznajući naš mentalitet i da sve ide u posljednjem momentu, očekujemo značajno povećanje broja zahtjeva u ovoj sedmici. Po instrukciji Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, mi smo u obavezi da sve zahtjeve proslijedimo do kraja aprila u ministarstvo, koje će dalje po vlastitim procedurama vršiti obradu zahtjeva – precizirala je direktorka sektora privrede u STK BiH Ognjenka Lalović.

Već uobičajeno, dodaje, najviše zahtjeva uputile su im firme iz tekstilno-kožarskog, odnosno obućarskog sektora, te iz metalske industrije.

– Privrednici zahtijevaju i da Odluka za narednu godinu bude objavljena u septembru, oktobru kako bi mogli planirati svoju proizvodnju, a iz ministarstva su obećali da će nastojati da ispune njihove zahtjeve – napomenula je Lalović.

Carinske stope veće nego u EU

Iz Privredne komore Republike Srpske upozoravaju da su carinske stope u BiH za neke robe veće nego i u Evropskoj uniji. Podsjećaju da se iz Kine i drugih azijskih zemalja u posljednje vrijeme uvozi veliki broj roba, zbog čega je Odluka o smanjenju ili kompletnoj suspenziji carinskih stopa dala dobre rezultate.

– Kada gledamo našu spoljnotrgovinsku razmjenu sa Kinom vidimo da je pokrivenost uvoza izvozom izuzetno mala; sve što radimo sa Kinom je, nažalost, uvoznog dijela. Materijali kojih nema na evropskom tržištu i koji su uvršteni u ovogodišnju odluku su: dijelovi vezani za poljoprivredu, sirćetne kiseline, ugljenovodonici, polimeri etilena, štavljena i goveđa koža za obućarsku industriju, pamučna pređa, tkanine, konci i ostalo za tekstilnu industriju, do elektroindustrije i toplo valjanih proizvoda, provodnika, transformatora, osigurača i dijelova za svjetiljke – pojašnjava direktor Komore Pero Ćorić.

Važećom odlukom su inače obuhvaćene 63 tarifne oznake.

– Svake godine se odluka mijenja ili dopunjuje na osnovu analize iz prethodne godine. Oni tarifni brojevi gdje su dobijeni određeni efekti, gdje su privrednici imali uštede po osnovu oslobađanja carine, su produžavani i tako treba uraditi i ove godine, i u spisak za 2024. dodati još robu koja se uvozi u većim količinama i na koju se plaća carina – kaže Ćorić.

Kako se do sada pokazalo, najveće benefite kroz Odluku na suspenziju carina ostvaruju obućarska, tekstilna, mašinska i elektroindustrija.

Povlastice

U jednoj od fabrika obuće u Srpskoj pričaju da su prethodnih godina uspjeli da zaokruže sve tarife koje su im potrebne za proizvodnju, te da ovaj put neće imati dodatnih zahtjeva.

– Mi smo dugogodišnji pratioci ovih aktivnosti i uglavnom smo imali povlastice kada su u pitanju đonovi. To je bilo ključno za našu firmu. Radi se o đonovima koji uglavnom dolaze s azijskog tržišta i oni nemaju tzv. Eur 1 dokument. Šta se onda dešava? Kada đon iz Kine ide u Njemačku, moj partner plati carinu 3 odsto, a taj isti đon kada dovozi kod nas carinsko opterećenje je 15 odsto i mi smo imali strašan problem kada je nastala ta gužva prije više godina – priča direktor Radovan Pazurević.

Nakon što im je partner zaprijetio prekidom posla, zbog prevelikih troškova carinjenja, uspjeli su da riješe problem kroz ovu Odluku.

– Ovo što smo uspjeli da uradimo je spasilo našu branšu, jer nije mala razlika između 3 i 15 odsto. S druge strane, u pitanju su ogromne količine, pošto mi na nivou godine uradimo preko 200.000 pari obuće i 200.000 pari đonova – ispričao je on.

Ušteda i do milion maraka

Zbog suspenzije ili smanjenja carinskih stopa na uvoz određenih sirovina, domaći privrednici mogu uštediti od pola miliona do čak milion maraka na godišnjem nivou, izračunali su u Privrednoj komori Republike Srpske.

A, taj novac, kažu, privrednici mahom ulažu u tehnološki razvoj, kako bi nadomjestili sve manji broj radnika.

– Sa jedne strane zamjenjuju se radnici u fizičkom dijelu, a sa druge se povećava produktivnost, jer se drugačije ne može opstati na tržištu. Konkurencija po osnovu tehnoloških unapređenja je izuzetno jaka, razvijene zemlje uveliko koriste robote i visokotehnološku opremu, u odnosu na nas. Mi smo prije dvadesetak godina govorili da je naša komparativna prednost jeftina radna snaga, što je apsurd; sada je osnovna filozofija digitalizacija privrede i uvođenje novih tehnologija. To će sigurno biti dobar put da se naša privreda osnaži, osavremeni i postane konkurentna – smatra direktor PK Pero Ćorić.

 

 

Izvor: Srpska Info

BONUS VIDEO

Slični članci

Košarkašice Leotara poražene u Trebinju

Urednik

Vraćena spomen ploča srpskim vojnicima na groblju u Prištini

Urednik

Orkanski vjetar na Sokocu, udari od 111 kilometara na čas

Urednik

Akcija „Džad“: U Srpskoj uhapšene 23 osobe

Urednik

Nevjerovatno: Jeftini letovi iz Bosne i Hercegovine sa Wizzairom i Ryanairom, već od 9 €

Urednik

Ryanair će u 2024. Dubrovnik povezivati s 18 evropskih odredišta

Urednik

Dio sveštene odežde Svetog Vasilija Ostroškog čuvaće se u Blagaju kod Mostara, svečano unošenje u nedjelju

Urednik

Akcijske cijene posnih proizvoda u „Slatkim kućama“ i „SL marketima“

Urednik

Restoran Ognjište: Tokom decembra budite dio najboljeg provoda u gradu

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više