RS i BiH Vijesti

Kriminalizacija uvrede i klevete udar i na medije i na građane

Kriminalizacija uvrede i klevete predstavlja udar ne samo na medije, već i na sve građane.

Ovo je jednoglasan stav pravnika, novinara i drugih predstavnika iz civilnog sektora, koji kažu da se na ovaj način guši ne samo sloboda medija, već i govora.

Podsjećamo, iako su nevladine organizacije, predvođene novinarskom zajednicom ustale protiv ideje da se u zakon kleveta vrati kao krivično djelo, te dobile uvjerenja od strane nadležnih u Srpskoj da se tako nešto ne razmatra, novi Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakona RS pokazao je da „riječ ipak nije riječ“, a medijima koji budu prekršili zakon zaprijećene su novčane kazne do čak 100.000 KM.

Tako je u članu 208b, koji se odnosi na klevetu, pod stavom jedan (1) zaprijećeno da će se onaj ko drugom iznosi ili pronosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, a znajući da je to što iznosi ili pronosi neistina, kazniti novčanom kaznom od 8.000 KM do 30.000 KM.

„Ako je djelo iz stava 1. ovoga člana učinjeno putem štampe, radija, televizije ili putem društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 15.000 KM do 80.000 KM (stav 2.) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM (stav 3)“, stoji u Nacrtu zakona koji je predložila Vlada, a koji će već u utorak, 14. marta, biti na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine RS.

Kad se poslanici izjasne o dokumentu, biće objavljeno kada će biti održana javna rasprava, kada bi sve zainteresovane strane dale svoje prijedloge i sugestije po pitanju klevete i uvrede (kazne za uvredu od 5.000 KM pa do 50.000 KM).

Najviše razloga za primjedbe imaće mediji, smatra advokat Aleksandar Jokić.

„Smatram da se uvodi pogodno tlo za autocenzuru jer ozbiljnost zaprijećene kazne i činjenice da se može voditi krivični postupak svakako će doprinositi tome da se novinari odvrate od izvještavanja i pisanja u nekim slučajevima“, kaže Jokić.

On ističe da je tačno da u brojnim zemljama EU postoji odredba klevete kao krivičnog djela, ali da se u praksi to ne procesuira.

„Kod nas je očigledna namjera da bude drugačije jer da nije ne bi bilo potrebe da se sada inkriminiše. I upravo u tome i leži razlog za strah“, smatra Jokić.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, poručuje da iako zakon neće zatvoriti novinare, sigurno će zatvoriti pojedine medije.

„Nevjerovatno je da je Vlada posegla za ovakvim rješenjem iako im je poslata jasna poruka koliko smo protiv. Ako su samo htjeli da povećaju kazne, zašto to nisu učinili kroz postojeći Zakon o prekršajima. Ovo više nije borba protiv loših vijesti, već borba protiv dobrih i tačnih vijesti“, kaže Vukelić.

Medijska zajednica, kako ističe, najoštrije osuđuje ovakvu odluku i poziva predstavnike EU da se izjasne o ovom pitanju jer smatraju da ovo nije u skladu sa prioritetima koje su postavili pred BiH.

„Podsjetiću da nam je lično ministar Bukejlović nedavno kazao da ova pitanja uopšte nisu na dnevnom redu u Ministarstvu pravde. Čak je rekao i da ćemo biti konsultovani tokom izrade Nacrta zakona. To se nije desilo. On mora objasniti sve, ili da nije znao, pa mu je neko drugi donio tekst zakona na sto, a on mora da ga sprovede. Ako je tako, on ne treba da bude ministar“, kategoričan je Vukelić.

Duška Jurišić, zamjenica ministra za izbjeglice i raseljena lica BiH, uputila je pismo ministru Milošu Bukejloviću, u kome od njega traži da povuče sporni Nacrt zakona.

„Krivični progon novinara potpuno je neprihvatljiv u zemlji s visokim stepenom ugroženosti ljudskih prava, korupcije i organizovanog kriminala, te će izazvati nesagledive posljedice limitiranjem medijskih sloboda, uvođenjem verbalnog delikta, odnosno gušenjem slobode riječi“, napisala je, između ostalog, Jurišićeva.

I Miodrag Živanović, predsjedavajući Žalbene komisije Savjeta za štampu i online medije u BiH, smatra da treba učiniti sve da ne dođe do usvajanja ovakvih i sličnih akata, kako bismo mogli sačuvati bar tragove demokratije u BiH.

Dragan Todorović iz Centra za ljudska prava Banjaluka ističe za „Nezavisne novine“ da je ovo korak unazad jer je BiH već 20 godina bez problema funkcionisala sa klevetom kao civilnim postupkom, van sistema krivičnih sankcija. „Ovo je povratak totalitarnog sistema“, istakao je Todorović.

Podsjetimo, o kriminalizaciji klevete nedavno je za „Nezavisne novine“ govorio i Johan Zatler, šef Kancelarije EU i BiH, poručujući da bi vraćanje klevete kao krivičnog djela moglo da ima potencijal da oteža rad novinara ili da ga učini nemogućim, pa čak i rizičnim.

Vraćanje telefona Morači na dugom štapu

Okružno javno tužilaštvo Banjaluka odbilo je da da saglasnost za vraćanje oduzetog mobilnog telefona novinaru EuroBlica i portala Srpskainfo Nikoli Morači.

Tužilac Gordana Mijatović navela je u obrazloženju da nisu saglasni sa njegovim vraćanjem s obzirom na to da je potrebno obaviti pretres predmetnog telefona.

Kompanija „Ringier“, u čijem vlasništvu su navedeni mediji, najavila je da će preduzeti pravne korake protiv nadležnih u ovom slučaju, a između ostalog to će biti podnošenje krivične prijave protiv postupajućeg javnog tužioca, podnošenje zahtjeva za izuzeće tužioca zato što postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost.

Takođe, biće podnesena disciplinska prijava Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH protiv tužioca.

 

 

Izvor: Nezavisne 

BONUS VIDEO

Slični članci

Mostar: Nestao Bruce Lee

Urednik

Hrvatska trenutno favorit za pobjedu na Evroviziji: Evo na kojem mjestu je Srbija

Urednik

Teja Dora će predstavljati Srbiju na „Evroviziji“ u Malmeu

Urednik

Kakvo nas vrijeme očekuje danas?

Urednik

Čast i privilegija: Trener Leotara u stručnom štabu Srbije

Urednik

Mlijeko u BiH dva puta skuplje nego u Hrvatskoj, a maslac čak tri puta

Urednik

Učenik napao nastavnika u školi u Crnoj Gori

Urednik

Trebinje nizom aktivnosti njeguje sjećanje na vladiku Atanasija

Urednik

Agencija za statistiku BiH: U 2023. registrovano više od 1,2 miliona vozila

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više