Hercegovina Vijesti

Vijeće Evrope zahtijeva od BiH da zaštiti gornji tok rijeke Neretve: Sporne sve planirane hidroelektrane

„Nevladin sektor je dao više od maksimuma kako bi Gornja Neretva zaista bila i zvanično emeraldno područje u skladu sa konvencijom. Na suprotnoj strani imali smo tišinu predstavnika države BiH i FBiH. Predstavnici Republike Srpske nastojali su lobirati pozitivne strane HE ‘Ulog’ i drugih projekata bez obzira na posljedice po Gornju Neretvu“.

U petak je na sastanku Stalne komisije za Konvenciju o očuvanju evropskog divljeg biljnog i životinjskog svijeta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), a koji se održavao od 28.11. do 2.12. u Vijeću Evrope, Strazbur, Francuska, donesena odluka o otvaranju predmeta i usvajanju Preporuka za Bosnu i Hercegovinu, koje su predložene od strane nezavisnog eksperta, prof. dr Gregory Eggera, stručnjaka za hidrobiologiju i vodene ekosisteme iz Austrije, a koje se odnose na konkretne korake nadležnih u cilju neodložive zaštite životne sredine i biodiverziteta u gornjem toku rijeke Neretve.

Na agendi ovogodišnjeg sastanka ovog tijela bio je i nastavak žalbenog postupka koji su Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, kao članice Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, pokrenuli tokom 2020. godine, kada su sa organizacijama Riverwatch, EuroNatur, CEE Bankwatch Network i ClientEarth podnijeli žalbu protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja Bernske konvencije.

Između ostalog, razlozi ove žalbe bili su potpuni izostanak kumulativnog štetnog uticaja svih planiranih postrojenja na biodiverzitet visoke vrijednosti kojim obiluje gornji tok Neretve, koji je inače kandidovan kao Emerald područje kojem je, prema međunarodnim obavezama, država BiH morala da obezbjedi adekvatan režim zaštite.

Konkretni sporni projekti su: HE “Ulog”, HES “Gornja Neretva” (Faza I i Faza II) na teritoriji RS, kao i HE “Bjelimići”, PHP “Bjelimići” i HE “Glavatičevo” na teritoriji FBiH, sve planirane na gornjem toku rijeke Neretve.

Otvaranje predmeta direktno je podržala Njemačka, Luksemburg i Austrija, kao i organizacije Riverwatch, CEE Bankwatch Network i ProNatura. Niko od predstavnika delegata nije bio protiv otvaranja predmeta i usvajanja Preporuka za BiH. Nakon odlučivanja o otvaranju predmeta, sesija je zaključena usvajanjem amandmana na preporuke, koje je Njemačka predložila u cilju otklanjanja potencijalnih nejasnoća oko sadržaja obaveza za odgovorne vlasti u BiH. Ovi amandmani su takođe bili podržani od strane Stalne komisije i svih delegata, te su uvršteni u zvanične Preporuke za BiH.

Usvojene Preporuke, između ostalog, u pogledu projekata na teritoriji RS, podrazumijevaju zvanično usvajanje proglašenja područja “Gornji tok Neretve” emeraldnim područjem, usvajanje propisa o ekološki prihvatljivom protoku baziranom na naučnim istraživanjima, zabranu tzv. vršnog režima rada postrojenja, preciziranje mjere ublažavanja uticaja za ugrožena prirodna staništa, zabranu poribljavanja kao mjeru kompenzacije negativnih uticaja, obezbjediti mjere nadzora pogođenih vrsta i staništa.

Svakako najbitnija preporuka je ona koja se odnosi na obustavu izgradnje HE “Ulog” do momenta potpune realizacije gore pomenutih preporuka, kao i obustava daljeg planiranja i realizacije obje faze projekta HES “Gornja Neretva”, ali i projekata planiranih na pritokama gornje Neretve, kao i spornih postrojenja na teritoriji FBiH, te zabrana realizacije svih hidroenergetskih planova u emeraldnim područjima u BiH i uspostava fokalne tačke za Bernsku konvenciju na državnom nivou.

Aleksandra-Anja Dragomirović, potpredsjednica Centra za životnu sredinu, kaže da u ekspanziji hidroenergetskih projekata uočavamo da se nerijetko ne poštuju zakonski propisane procedure i ne posmatra se šira slika uticaja ovakvih projekata na prirodu.

“Ne možemo da ostanemo nijemi na sve pritiske na prirodu koji su posljednjih godina preplavili našu zemlju. Ovakvim planiranjem i pristupom nisu ostali netaknuti i najvrjedniji prirodni biseri naše zemlje poput NP Sutjeska, sa planiranim hidroenergetskim objektima unutar parka, protiv čega smo se takođe borili, ali ni područja nominovana za Emerald mrežu ili nacionalnim strategijama planirana za zaštićena prirodna dobra. Na žalost interes kapitala i moći je brži i jači od zaštite prirode i ukoliko uvidimo da naše institucije nisu u stanju da kontrolišu sve ove procese neophodno je da se angažujemo kako udruženja građana, uključimo sveopštu i stručnu javnost i da odbranimo vrijedna prirodna dobra naše zemlje. Žalba upućena Bernskoj komisiji je jedan od legitimnih načina ove borbe u interesu građana BiH i očuvanja prirode naše zemlje”, rekla je Aleksandra-Anja-

Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centa za životnu sredinu i Emina Veljović, izvršna direktorica Arhus centra, u Strazburu su lično zastupali interese ispred žalitelja. Učešće je uzela i suprotna strana, odnosno predstavnici odgovorne vlasti iz Republike Srpske, dok je učešće predstavnika Vijeća ministara BiH ili predstavnika FBiH izostalo.

Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu, u toku svog obraćanja na sesiji pred Stalnom komisijom, između ostalog, naveo je sljedeće:

“Suprotno insistiranju predstavnika Republike Srpske, potrebno je istaći i shvatiti da, između ostalog, HE ‘Ulog’ nije od vitalnog interesa za državu Bosnu i Hercegovinu, jer BiH kao punopravna članica Vijeća Evrope, ne može dopustiti ni priuštiti daljnje kršenje Bernske konvencije. Podržavamo svaku dobru namjeru nadležnih organa u pogledu zaštite gornjeg toka Neretve, no ističemo da proglašenje predmetnog područja zaštićenim prema propisima samo jednog od bh. entiteta nije dovoljno, budući da takva zaštita evidentno predviđa da sporni projekti ostanu na mjestu. Stoga, adekvatna zaštita gornje Neretve može se postići samo kroz dosljednu implementaciju Bernske konvencije i zaštitu kroz Emerald mrežu, na čemu će predstavnici žalitelja nastaviti da insistiraju.”

Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH, istakla je da je otvaranje slučaja uistinu važan presedan i veliki korak za našu državu u odnosu na efikasniju implementaciju Bernske konvencije.

“Nevladin sektor je dao više od maksimuma kako bi Gornja Neretva zaista bila i zvanično smaragdno, odnosno emeraldno područje u skladu sa konvencijom. Na suprotnoj strani imali smo zaglušujuću tišinu predstavnika države BiH i FBiH, a o čemu su se tokom sastanka komiteta otvoreno čudili predstavnici drugih država. Naravno, predstavnici Republike Srpske su nastojali lobirati pozitivne strane HE „Ulog“ i drugih projekata bez obzira na posljedice po Gornju Neretvu. Ali ostale države, članice Bernske konvencije, nakon naših prezentacija i aktivnog lobiranja su mogli uvidjeti da se uistinu radi o smaragdnoj rijeci koja se mora  pod hitno zaštititi, te su nas jednoglasno podržali. Sada je na svim vladama BiH, i to FBiH, RS i same BiH da urade isto”.

Napominjemo da je usljed urgentnosti slučaja i kumulativnih žalbenih navoda Stalna komisija, u konkretnom slučaju, naložila hitnu provedbu ekspertske misije na terenu, koja je uspješno okončana krajem oktobra ove godine na osnovu koje su donesene preporuke i odlučeno o otvaranju postupka.

“Očekujemo od nadleženih donosioca odluka u Bosni i Hercegovini da će biti vođeni preporukama koje su usvojene pred Vijećem Evrope i da će iste implementirati bez odlaganja, budući da je Stalna komisija pozvala predstavnike BiH da već na narednom sastanku ovog tijela, a koji je zakazan za april 2023. godine, odgovorne vlasti u BiH dostave svoj prvi Izvještaj o realizaciji Preporuka”, ističu iu Centra za životnu sredinu.

Povodom ovog slučaja razgovarali smo sa Jelenom Ivanić iz Centra za životnu sredinu.

Jelena, koliko je za ekološke organizacije važno prihvatanje jedne ovakve tužbe, šta se njom traži?

Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, kao članice Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, pokrenuli su tokom 2020. godine sa organizacijama Riverwatch, EuroNatur, CEE Bankwatch Network i ClientEarth žalbu protiv države Bosne i Hercegovine zbog kršenja Konvencije o očuvanju evropskog divljeg biljnog i životinjskog svijeta i prirodnih staništa (Bernska konvencija). Žalba je pokrenuta prvenstveno zbog potpunog izostanaka kumulativnog štetnog uticaja svih planiranih postrojenja na biodiverzitet visoke vrijednosti kojim obiluje gornji tok Neretve, koji je inače kandidovan kao Emerald područje kojem je, prema preuzetim međunarodnim obavezama, država BiH morala da obezbjedi adekvatan režim zaštite.

Svjesni štetnih uticaja hidroenergetskih projekata na prirodu i nepoštivanja zakonske regulative i propisanih procedura kada su u pitanju izgradnja ovih objekata i zaštita prirode, koji ne mogu ići jedno s drugim, naša je obaveza i cilj da koristimo dostupne međunarodne mehanizme koje naša država treba da poštuje.

Kako vidiš dalju realizaciju ove priče, kako se može priroda sačuvati? 

Usvojene Preporuke, između ostalog, u pogledu projekata na teritoriji RS, podrazumijevaju zvanično usvajanje proglašenja područja “Gornji tok Neretve” emeraldnim područjem, usvajanje propisa o ekološki prihvatljivom protoku baziranom na naučnim istraživanjima, zabranu tzv. vršnog režima rada postrojenja, preciziranje mjere ublažavanja uticaja za ugrožena prirodna staništa, zabranu poribljavanja kao mjeru kompenzacije negativnih uticaja, obezbjediti mjere nadzora pogođenih vrsta i staništa.

Svakako najbitnija preporuka je ona koja se odnosi na obustavu izgradnje HE “Ulog” do momenta potpune realizacije gore pomenutih preporuka, kao i obustava daljeg planiranja i realizacije obje faze projekta HES “Gornja Neretva”, ali i projekata planiranih na pritokama gornje Neretve, kao i spornih postrojenja na teritoriji FBiH, te zabrana realizacije svih hidroenergetskih planova u emeraldnim područjima u BiH i uspostava fokalne tačke za Bernsku konvenciju na državnom nivou.

Šta sa institucijama ukoliko one ne budu reagovale?

Očekujemo od nadleženih donosioca odluka u Bosni i Hercegovini da će biti vođeni preporukama koje su usvojene pred Vijećem Evrope i da će iste implementirati bez odlaganja, budući da je Stalna komisija pozvala predstavnike BiH da već na narednom sastanku ovog tijela, a koji je zakazan za april 2023. godine, dostave svoj prvi Izvještaj o realizaciji Preporuka.

 

Izvor: Buka

BONUS VIDEO

Slični članci

Cunami ruši tursku obalu nakon zemljotresa

Urednik

„Moguće širenje energije od zemljotresa, ali ne treba paničiti“

Urednik

Nataša Bekvalac i Tanja Savić u Gradu Sunca

Urednik

Novi razorni zemljotres: U Turskoj zabilježen potres jačine 7,8 stepeni

Urednik

Odbijen zahtjev Unije poslodavaca Srpske za ukidanje minulog rada na najnižu platu

Urednik

Cijene nafte porasle nakon prošlosedmičnog pada

Urednik

Haotično veče u Budvi i Herceg Novom: Olujni vjetar oborio kran, nosio krovove, lomio rasvjetu i drveća

Urednik

Evo gdje se nalazi BiH na spisku zemalja svijeta prema broju pušača

Urednik

Trebinje: Bankarski službenik prebacivao novac klijenata članovima porodice

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete sa ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvati Pročitaj više