Očekuje se rast stope nezaposlenosti u svijetu na oko 5,2 odsto, objavila je Međunarodna organizacija rada. Sve to odraziće se na Bosnu i Hercegovinu koja tradicionalno ima visoku stopu nezaposlenosti i loš ekonomski status. Provjerili smo kako se situacija na tržištu rada može popraviti i da li je uvoz radne snage rješenje ili pogrešan put.
Na gradilištima i prerađivačkoj industriji širom Bosne i Hercegovine angažovano je približno 5.000 stranaca. Najviše ih je iz Turske, Nepala i Indije. Poslodavci se dosta interesuju za Bangladeš i Pakistan, a u ovoj godini BiH može izdati 6.073 odobrenja za strane radnike.
Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić, kaže da su uslovi koje nude poslodavci u BiH sasvim dovoljni za strance, s obzirom da oni u svojim državama rade za 50 dolara mjesečno. “Oni ovdje zarade i 700 do 800 dolara mjesečno.”, govori Trivić.
O uvozu radne snage mišljenja ekonomista podijeljena. Dok jedni smatraju da strani radnici popunjavaju mjesta koja nisu popularna među bh. radnicima, drugi pak ističu da se potpuno ignorišu zahtjevi i potrebe domaćih građana koji pokušavaju naći posao.
“Postoji mit da ovi radnici narušavaju odnose na tržištu rada u smislu da čine naše radnike manje konkurentnim, to jednostavno nije istina. Ovi radnici preuzimaju one poslove koje naši radnici zbog rasta životnog standarda nisu više spremni da rade.”, kazao je u izjavi za BN ekonomista Admir Čavalić. Istovremeno Igor Gavran navodi da bh. poslodavcima odgovara da radnike plaćaju što je moguće manje i da dovode one iz najsiromašnijih zemalja poput Bangladeša, Nepala i sl.
“I to je njima situacija u kojoj ostvaruju veći profit, veću zaradu, a imaju manje troškove radne snage. Međutim, ono što treba BiH i njenim građanima jesu kvalitetna radna mjesta, zaustavljanje iseljavanja našeg stanovništva i zapošljavanje naših ljudi.”
Tržište rada u BiH moglo bi se reći paradoksalno s jedne strane visoka nezaposlenost, a sa druge povećan uvoz stranaca.
Uvoz radne snage je skuplji nego domaća i to nam neće nikako pomoći. Dok naša radna snaga odlazi, dolaze nisko kvalifikovani. To nije rješenje, podvlači demograf Stevo Pašalić.
Prenatrpan javni sektor i nedostatak radne snage u realnom sektoru zahtijevaju sistemske mjere. Za početak, razvrastati radnike od neradnika, a umjesto konstantnog povećanja kvota dozvola za strance, poslodavci bi trebali smanjiti određene troškove u korist poboljšanja uslova rada za domaću radnu snagu zaključak je naših sagovornika.
Izvor: BN TV
BONUS VIDEO
