Tamindžija je izjavio Srni da je proizvodnja veća zbog nestabilnog rada termoelektrana u sistemu i lošije proizvodnje u protočnim hidroelektranama, te je bilo neophodno dodatno angazovanje PHE Čapljina.
On je napomenuo da je hidrološka situacija na slivnom području HET-a bila lošija u odnosu na višegodišnji prosjek.
Prema njegovim riječima, padavine na slivnom području su bile za oko 20 odsto niže od prosječnih godišnjih, tako da je za očekivati bolju hidrološku situaciju u prvom tromjesečju naredne godine.
– S obzirom na to da smo na početku godine imali nešto veće zalihe vode u akumulaciji Bileća, to nam je omogućilo da ostvarimo obim proizvodnje veći od bilansirane. Trenutne zalihe vode u akumulaciji su značtno manje od planiranih za ovo doba godine – rekao je Tamindžija.
On je naveo da je pogonska spremnost agregata na HE Trebinje jedan na izuzetnom nivou i bez zastoja, ako se izuzmu redovni godišnji remont. Takođe je i pogonska spremnost HE Dubrovnik u ovoj godini bila dobra.
I u narednoj godini, kaže Tamindžija, planovi su dosta ambiciozni. Planira se završetak obloge na tunelu Fatnica – Bileća, kao i završetak mosta na rijeci Trebišnjici koji je sastavni dio Istočne obilaznice.
Takođe, planiran je i završetak unutrašnjosti zgrade za potrebe pogona u Bileći.
Tamindžija je naglasio da će u narednoj godini biti nastavljen rad i na najvećem hidroenergetskom projektu u Republici Srpskoj, hidroelektrani Dabar.
– Uvažavajući sve navedeno, hidroelektrane će i u narednoj godini biti pokretač razvoja najznačajnijih aktivnosti za privredu i građane Republike Srpske – zaključio je Tamindžija.
BONUS VIDEO
